Cjelodnevna škola
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (kasnije je naziv promijenjen u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih) donijelo je dokument Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” u travnju 2023. godine. U tom dokumentu predstavljen je model cjelodnevne škole. Model cjelodnevne škole uveden je u sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj kao Eksperimentalni program te je trenutačno prisutan u određenom broju škola. Dokument ističe da se cjelodnevnom školom nastoje ukloniti razlike između učenika koje su nastale pod utjecajem različitog obiteljskog i društvenog konteksta unutar kojega je dijete odrastalo. Uklanjanjem tih razlika, djetetu bi se omogućilo da se unutar škole razvije u najbolju verziju sebe na temelju svojih sposobnosti i svoga rada, neovisno o obiteljskom i društvenom kontekstu kojega dijete nije biralo. Kako se može iščitati iz navedenog dokumenta, to bi dovelo do pravednijeg sustava odgoja i obrazovanja.
Škola kao okruženje za odrastanje ili obitelj kao okruženje za odrastanje
Dokument ističe da model cjelodnevne škole učeniku pruža okruženje za odrastanje unutar kojega će dobivati ohrabrenje, praćenje, podržavanje, usmjeravanje, poticanje. Također, navodi se da je u središtu tog modela učenik koji se obrazuje, raste i razvija u školi. Može se zaključiti da je model cjelodnevne škole dobra opcija za roditelje koji žele da škola bude okruženje za odrastanje njihovoga djeteta. Također, treba se postaviti pitanje: “Koja se opcija nudi roditeljima koji ipak žele da obitelj bude okruženje za odrastanje njihovoga djeteta?” Model obrazovanja pod nazivom homeschooling opcija je koja bi osigurala da obitelj bude okruženje za odrastanje djeteta. Stoga, poželjno je da se homeschooling zakonski regulira u Republici Hrvatskog te da roditelji imaju mogućnost izbora modela obrazovanja za svoje dijete.
Ukratko o cjelodnevnoj školi
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” organiziran je u četiri odgojno-obrazovne cjeline, a to su: Program nacionalnoga kurikuluma, Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, Program izvannastavnih aktivnosti i Program izvanškolskih aktivnosti. Svi učenici sudjeluju u Programu nacionalnog kurikuluma i u dijelu Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja. Učenici razredne nastave prosječno bi u školi bili do 14 sati, a učenici predmetne nastave do 15 sati. Unutar tog vremena uključeni su i odmori, osmišljeno slobodno vrijeme, besplatan školski ručak i drugi oblici prehrane. Nakon obveznog dijela za sve učenike, organizirale bi se aktivnosti izbornog dijela za dio učenika, ovisno o potrebama i interesima učenika. Izborni dio uključuje dio Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja te Program izvannastavnih aktivnosti i Program izvanškolskih aktivnosti.
Postoje i promjene koje se tiču nastavnih predmeta pa tako nastavni predmet Priroda i društvo prestao bi postojati, a na mjesto Prirode i društva uvela bi se dva nastavna predmeta: Prirodoslovlje te Društvo i zajednica. Od prvog do četvrtog razreda uvodi se novi predmet pod nazivom Praktične vještine. Također, broj se tjednih sati pojedinih predmeta mijenja pa bi se tako tjedni broj nastave Matematike, kao i Hrvatskog jezika povećao za jedan sat u svih osam razreda osnovne škole. Od prvog do osmog razreda uvodi se obavezni predmet Informacijske i digitalne kompetencije.
