Jedan od velikih nedostataka s kojim se susreće naš sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja je razmjerno niska razina horizontalne i vertikalne predmetne povezanosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja upozorilo je na ovaj problem u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.g.
Posljedica niske razine vertikalne i predmetne povezanosti je da učenik ne uspijeva međusobno povezati nastavno gradivo različitih predmeta, kao ni gradivo istog predmeta kojeg uči kroz godine.
Kruta predmetna struktura i satnica jedan su od bitnih činitelja koje tome pridonose. Obrazovanje kod kuće nudi rješenje ovog problema tako što roditelj-obrazovatelj i “homeschooling” učenik imaju na raspolaganju nestrukturirano vrijeme kako bi ostvarili predviđene kurikulumske ishode učenja. Nestrukturirano vrijeme roditelju otvara različite mogućnosti implementacije nastavnog sadržaja koje dijete treba usvojiti. Roditelj tako u jednom trenutku može spojiti više predmeta i kombinirati razine razreda tako da mlađa djeca mogu imati koristi od promatranja starijih vršnjaka, dok starija djeca jačaju svoje vještine pomažući mlađoj braći i sestrama s njihovim zadaćama iz čitanja ili matematike, kao što je to, primjerice, izvedeno u Montessori odgojno-obrazovnom okruženju.
Dijete može učiti o najznačajnijim djelima poznatih postimpresionista, primjerice Vincent van Goghu tako da mlađe dijete čita interaktivnu slikovnicu i putem različitih osjetila upoznaje najpoznatija djela ovog slikara. Starije dijete može čitati biografiju Van Gogha i saznati zanimljive pojedinosti o njegovu osobnom životu i izazovima s kojima se susretao. Dijete mlađe osnovnoškolske dobi može ostvariti predviđene odgojno obrazovne ishode likovne kulture tako što će naslikati svoj doživljaj Van Goghovih suncokreta dok starije dijete može virtualno posjetiti Van Goghov muzej u Amsterdamu. Obitelj može zajednički organizirati posjet muzeju i saznati kako su izgledala djela nekih drugih postimpresionista.
Učenici različite dobi mogu svoje znanje proširiti praktičnim aktivnostima kojima će upoznati razvojni ciklus biljke ili posjetiti polje suncokreta i pobliže upoznati cvijet kojeg je slikara nadahnuo da naslika čak nekoliko serija slika i crteža. Znanje povijesti učenici mogu nadograditi istražujući uređenje života tadašnjih ljudi ili upoznavanjem drugih značajnih ljudi, skladatelja i književnika toga vremena.
Razna istraživanja otkrila su da roditelji koji ustraju u modelu obrazovanja kod kuće konvencionalne metode podučavanja počinju sve više zamjenjivati onim fleksibilnijima. Roditelji tako počinju koristiti strategije poput iskustvenog učenja, pripovijedanja, istraživačkog učenja, problemskog učenja, učenja izvan učionice i rješavanje problema u zajednici. Model odgoja i obrazovanja kod kuće, zbog individualnog rada i rada u manjim skupinama, lakše ostvaruje i ostale preporuke strateških kurikulumskih dokumenata Ministarstva znanosti i obrazovanja kao što su “koherentnosti, otvorenost i fleksibilnost” odgojno-obrazovnog procesa, “suvremenost, relevantnost za sadašnji i budući život učenika te primjerenost njegovoj razvojnoj dobi”, “uravnoteženost odgojno-obrazovnih područja” čime se omogućuje cjelovit razvoj učenikove osobnosti, tj. njegov kognitivni, emocionalni, socijalni, estetski, etički i tjelesno-motorički razvoj.
